1. Merkez Ibru, rođenog 15.11.1942. godine u Foči, državljanina BiH, uposlenog kao aktivan odvjetnik

2. Hurić Ešefa, rođenog 24.09.1958. godine u Goraždu, državljanina BiH, aktivnog policijskog djelatnika, uposlenog na mjestu komesara policije BPK

3. Sejdić Ahmeta, rođenog 02.01.1960. godine u Višegradu, državljanina BiH.

Ovi osumnjičeni su pod istragom u dva predmeta Tužiteljstva BiH, a osumnjičeni su da su kao visoki dužnosnici policijskih i vojnih struktura počinili ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Goražda, tijekom 1992. i 1993. godine.

Navedeni su pod istragom i osumnjičeni su da su, Merkez Ibro i Hurić Ešef, u svojstvu zapovjednika SJB Goražde, sudjelovali u realizaciji zapovijedi Predsjedništva Skupštine općine (SO) Goražde i njenog predsjednika, o koncentraciji srpskog pučanstva koje živi na području Goražda i razoružanju sela Bučje, te sudjelovali u protuzakonitom zatočenju pučanstva srpske nacionalnosti u prostorijama MUP-a u Goraždu.

Oni su osumnjičeni da su planirali, zapovijedili, počinili, pomagali i sudjelovali u protuzakonitom zatočenju više od 100 osoba srpske nacionalnosti, oba spola i različitih starosnih skupina, među kojima su bila i djeca, koje su pripadnici policije i SJB nezakonito zatočili u prostorije Policijske stanice, kao i u drugim objektima.

Zatočeni civili su u navedenim objektima držani u nečovječnim uvjetima više mjeseci, sve do 1993. godine, više desetina osoba boravilo je u jednoj prostoriji, boravili su u nečovječnim i nehigijenskim uvjetima, čime im je nanesena velika tjelesna i duševna patnja, a kao posljedica zatočenja, loših uvjeta i nepružanja pomoći, dvije osobe su smrtno stradale.

Kao posljedica navedenih zločina, desilo se trajno raseljenje srpskog civilnog pučanstva sa navedenog područja.

Ovi osumnjičeni pod istragom su zbog kaznenog djela-ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz članka 173. KZ BiH.

Osumnjičeni Ahmet Sejdić tereti se da je za vrijeme rata u BiH, na teritoriju općina Rudo, Višegrad i Goražde, u vremenskom razdoblju od početka mjeseca srpnja 1992. godine do sredine mjeseca veljače 1993. godine, u svojstvu zapovjednika Prve višegradske brigade Armije BiH, zajedno sa drugim pripadnicima Armije BiH, kršeći pravila međunarodnog prava, naredio, podstrekavao, pomagao, učinio ili na drugi način sudjelovao u pripremanju, pomaganju i učinjenju protuzakonitog zatočenja, preseljenja i raseljenja, namjernog nanošenja snažne tjelesne i duševne boli ili patnje (mučenja) i nečovječnog postupanju prema više desetina civila srpske nacionalnosti i ratnim zarobljenicima Vojske RS.

Kao posljedica počinjenih zločina nastupila je smrt više osoba.

On je osumnjičen da, iako je znao ili mogao znati, nije spriječio ili kaznio njemu podređene osobe u namjernom nanošenju snažne tjelesne i duševne boli ili patnje (mučenju) i nečovječnom postupanja prema tim civilima i ratnim zarobljenicima i pljačkanju imovine civila.

Sejdić Ahmet osumnjičen je za kaznena djela ratni zločin protiv civilnog pučanstva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članaka 173. i 175. KZ BiH.

U ovim predmetima realizirana je značajna suradnja sa MUP-om RS, CJB Istočno Sarajevo, a u okviru predmeta protiv Ahmeta Sejdića realizirana je značajna suradnja Tužiteljstva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije.

Nakon lišenja slobode osumnjičeni će biti predati postupajućim tužiteljima koji će ih ispitati i nakon toga donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora ili mjera zabrane sukladno zakonu.