Tužiteljstvo Bosne i HercegovineVijesti
Zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije u medijima je govorio o zamahu suradnje sa Tužiteljstvom BiH na temelju Protokola, te skorom podizanju optužnica za ratne zločine u Štrpcima i Srebrenici, gdje je ostvarena značajna suradnja sa pravosuđem BiH.
11.07.2014. 13:32
U narednih nekoliko mjeseci biće podignute optužnice protiv više od 40 optuženih u predmetima Istok, Štrbci i Srebrenica, najavio je zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije, Bruno Vekarić.
Ukazujući da se na tim slučajevima radi već oko tri godine, da je na svakom predmetu angažovana ekipa od dva zamjenika tužioca i nekoliko pripadnika policije, zamjenik tužioca za ratne zločine je istakao da su to veoma zahtjevni slučajevi koji ne mogu da se završavaju u kratkim rokovima kao što je to slučaj u redovnim predmetima.
Vekarić je na debati u Medija centru, koju su organizovali Fond za humanitarno pravo i USAID na temu suđenjima za ratne zločine u Srbiji u 2013. godini, rekao da brojne kritike Fonda kao što su mali broj optužnica - svega sedam protiv 14 optuzenih u prošloj godini stoje, ukazujući istovremeno na probleme s kojima se tužilaštvo suočava.
Vekarić se saglasio sa kritikama direktorke Foda za humanitarno pravo Sandre Orlović da je optužen mali broj oficira i generala, da su kazne blage i pored toga istakao da je generalno blaga kaznena politika kada su u pitanju ratni zločini.
Zamjenik tužioca je ukazao da je proteklih godina tužilaštvo moralo da se prilagodi novom Zakoniku o krivičnom postupku i pravilima tužilačke istrage i najavio još veći zamah u saradnji sa BIH nakon potpisivanja protokola o razmjeni dokaza.
Prethodno je šefica Odeljenja za vladavinu prava i ljudska prava Misije OEBS u Srbiji Romana Švajger rekla da postoji tendencija opadanja broja procesa u 2013. godini kada su u pitanju ratni zločiin i podsjetila da je međunarodna obaveza Srbije da ih procesuira bez obzira koliko je godina prošlo od ratova.
Pored kritika na račun tužilaštva, predsjednica FPN je kritikovala i Viši i Apelacioni sud zbog blage kaznene politike kao i zbog "anonimizacije presuda", što je prema njenoj ocjeni tendencija u cijelom regionu a ne samo u Beogradu.
Viši i Apelacioni sud se pozivaju na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i zatamnjuju imena sudija, advokata i optuženih, a kao najočitiji primjer toga Orlović je navela predmet "gnjilanska grupa", u kome su svi zimus pravosnažno oslobođeni optužbi.
Ovom objavom ne prejudicira se ishod kaznenog postupka i ne narušava princip presumpcije nevinosti. Svako se smatra nevinim za kazneno djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (članak 3. stavak 1. ZKP-a BiH).
