1.   Mlaćo Dževada, rođenog 1954. godine u Bugojnu, državljanina BiH

2.   Cikotić Selme, rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi,  Berane, Crna Gora, državljanina BiH

3.   Granić Tahira, rođenog 1959. godine u Bugojnu, državljanina BiH.

Optuženi se terete da su, za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO-a, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu komandanta OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao komandant 307. brigade Armije RBiH, postupali suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti  ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili krivično djelo - ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti na način da je sačinjen spisak zarobljenika koji će biti ubijeni, te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH Banke gdje je od posljedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planinu Rostovo i od strane pripadnika Vojne policije i Armije RBiH ubijeni na lokacijama koje je optuženi lično odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjena i sakrivena.

Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.

Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao komandanti Armije RBiH izdavali naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, gdje su bili izloženi opasnostima po život kao “živi štit”, usljed čega su dvojica zarobljenika ubijenа a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubistva zarobljenih pripadnika HVO-a te, iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije preduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinioce.

Navode optužbe tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka, kao i prilaganjem oko 780 dokaznih materijala.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Redigovana optužnica