Vijesti
PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA GENOCID U SREBRENICI
03.01.2024. 08:53
- RISTIĆ LAZARA zv. „Lazo“, rođenog 1958. godine u Zvorniku, državljanina BiH,
- MIHAJLOVIĆ MLADENA zv. „Mlađo“, rođenog 1973. godine u Bregenzu, Austrija, državljanina BiH,
- MILOŠEVIĆ SRETENA, rođenog 1959. godine u Kladnju, državljanina BiH i R Srbije,
- IVANOVIĆ DRAGOJE, zv. „Kićo“, „Miloje“ i „Radoje“, rođenog 1967. godine u Zvorniku, državljanina BiH,
- BIRČAKOVIĆ STANOJE, zv. „Cane“, rođenog 1972. godine u Zvorniku, državljanina BiH i
- BIRČAKOVIĆ MILORADA, zv. „Pinjo“, rođenog 1963. godine u Zvorniku, državljanina BiH.
Optuženi se terete da su za vrijeme širokog i sustavnog napada VRS-a i MUP-a RS usmjerenog protiv bošnjačkog civilnog pučanstva na području zaštićene zone UN-a Srebrenica, u svojstvu nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade, svjesno pružali pomoć pripadnicima udruženog zločinačkog pothvata u počinjenju genocida nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti nakon pada zaštićene zone UN-a Srebrenica.
U optužnici se navodi da su optuženi sudjelovali u zarobljavanju i prinudnom zatočenju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole “Grbavci” u Orahovcu, te operaciji transporta zarobljenika na mjesto strijeljanja na lokalitetima u blizini škole, gdje je strijeljano više od 800 žrtava, a tijela žrtava pomoću mehanizacije ukopavana u dvije masovne grobnice. U namjeri da sakriju izvršeni zločin, pripadnici čete vojne policije i pozadinske čete Zvorničke brigade su uklonili tragove zatvaranja i pogubljenja zatočenika oko škole i u fiskulturnoj sali.
Optuženi se terete da su počinili kazneno djelo genocid iz članka 171. točka a) i b), KZ-a BiH u svezi sa člankom 180. stavak 1. i u svezi sa člankom 31. (pomagači) istog Zakona.
Navode optužnice tužiteljstvo će dokazivati saslušanjem 141 svjedoka, među kojima više svjedoka uz mjere zaštite, nalazima i mišljenjima vještaka vojne i medicinske struke, kao i prilaganjem više od 500 materijalnih dokaza.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Ovom objavom ne prejudicira se ishod kaznenog postupka i ne narušava princip presumpcije nevinosti. Svako se smatra nevinim za kazneno djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (članak 3. stavak 1. ZKP-a BiH).