Tužilaštvo Bosne i HercegovineVijesti
PO NALOGU TUŽILAŠTVA BiH LIŠEN SLOBODE OSUMNJIČENI ZA RATNE ZLOČINE NA PODRUČJU DOBOJA
29.12.2015. 15:13
- Karagić Slobodana, zv. “Karaga“, rođenog 21.10.1952. godine u Doboju, državljanina BiH.
Osumnjičeni Karagić je pod istragom Tužilaštva BiH i osumnjičen je da je kao vođa jedinice „Crvene beretke“, koja je djelovala u okviru CSB Doboj, tokom 1992. godine, postupao suprotno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata.
Osumnjičeni se tereti da je kao vođa jedinice „Crvene beretke“, početkom maja 1992. godine, sudjelovao u napadu i okupaciji grada Doboja, kada su pripadnici navedene jedinice vršili hapšenja civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, koji su po naređenju osumnjičenog zatvarani u logor koji se nalazio u vojnim hangarima u blizini preduzeća „Bosanka“, u naselju Usora u Doboju.
Osumnjičen je i za ubistvo najmanje 12 žrtava bošnjačke nacionalnosti koje su u mjesecu maju 1992. godine izvedene iz zatvora „Spreča“ u Doboju i odvedene u nepoznatom pravcu, otkada im se gubi svaki trag, a nakon čega su strijeljani na jednom lokalitetu, a čijem strijeljanju je kao komandant jedinice „Crvene beretke“, prisustvovao osumnjičeni.
Osumnjičeni Karagić Slobodan se također tereti da je lično, sam kao i sa drugim licima, počinio silovanje dvije maloljetne žrtve bošnjačke nacionalnosti u ljeto 1992. godine.
Također, osumnjičeni je pod istragom zbog rušenja džamije u naselju Miljkovac u Doboju, koja je u mjesecu maju 1992. godine uništena podmetanjem eksplozivne naprave.
Osumnjičeni se tereti i da je tokom mjeseca juna 1992. godine, na području Teslića, zajedno sa drugim pripadnicima jedinice „Crvene beretke“, vršio nezakonita hapšenja i zatvaranja civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Teslića, nakon čega je počinjeno njihovo fizičko i psihičko zlostavljanje, a dio civila je tom prilikom ubijen ili se vode kao nestali.
Osumnjičeni Karagić Slobodan je pod istragom i osumnjičen za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. KZ BiH i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz člana 173. KZ BiH.
Nakon lišenja slobode, osumnjičeni će biti sproveden postupajućem tužiocu, koji će ispitati osumnjičenog i nakon toga donijeti odluku o daljim aktivnostima.
Ovom objavom ne prejudicira se ishod krivičnog postupka i ne narušava princip presumpcije nevinosti. Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica (član 3. stav 1. ZKP-a BiH).
