1. Merkez Ibru, rođenog 15.11.1942. godine u Foči, državljanina BiH, zaposlenog kao aktivan advokat

2. Hurić Ešefa, rođenog 24.09.1958. godine u Goraždu, državljanina BiH, aktivnog policijskog službenika, zaposlenog na mjestu komesara policije BPK

3. Sejdić Ahmeta, rođenog 02.01.1960. godine u Višegradu, državljanina BiH.

Ovi osumnjičeni su pod istragom u dva predmeta Tužilaštva BiH, a osumnjičeni su da su kao visoki zvaničnici policijskih i vojnih struktura počinili ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Goražda, tokom 1992. i 1993. godine.

Navedeni su pod istragom i osumnjičeni su da su, Merkez Ibro i Hurić Ešef, u svojstvu komandanta SJB Goražde, sudjelovali u realizaciji naredbe Predsjedništva Skupštine općine (SO) Goražde i njenog predsjednika, o koncentraciji srpskog stanovništva koje živi na području Goražda i razoružanju sela Bučje, te sudjelovali u protivzakonitom zatvaranju stanovništva srpske nacionalnosti u prostorijama MUP-a u Goraždu.

Oni su osumnjičeni da su planirali, naredili, počinili, pomagali i sudjelovali u protivzakonitom zatvaranju više od 100 lica srpske nacionalnosti, oba spola i različitih starosnih grupa, među kojima su bila i djeca, koje su pripadnici policije i SJB nezakonito zatvorili u prostorije Policijske stanice, kao i u drugim objektima.

Zatvoreni civili su u navedenim objektima držani u nečovječnim uslovima više mjeseci, sve do 1993. godine, više desetina lica boravilo je u jednoj prostoriji, boravili su u nečovječnim i nehigijenskim uslovima, čime im je nanesena velika fizička i duševna patnja, a kao posljedica zatvaranja, loših uslova i nepružanja pomoći, dva lica su smrtno stradala.

Kao posljedica navedenih zločina, desilo se trajno raseljenje srpskog civilnog stanovništva sa navedenog područja.

Ovi osumnjičeni pod istragom su zbog krivičnog djela-ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. KZ BiH.

Osumnjičeni Ahmet Sejdić tereti se da je za vrijeme rata u BiH, na teritoriji općina Rudo, Višegrad i Goražde, u vremenskom periodu od početka mjeseca jula 1992. godine do sredine mjeseca februara 1993. godine, u svojstvu komandanta Prve višegradske brigade Armije BiH, zajedno sa drugim pripadnicima Armije BiH, kršeći pravila međunarodnog prava naredio, podstrekavao, pomagao, učinio ili na drugi način sudjelovao u pripremanju, pomaganju i učinjenju protivzakonitog zatvaranja, preseljenja i raseljenja, namjernog nanošenja snažne fizičke i duševne boli ili patnje (mučenja) i nečovječnog postupanja prema više desetina civila srpske nacionalnosti i ratnim zarobljenicima Vojske RS.

Kao posljedica počinjenih zločina nastupila je smrt više lica.

On je osumnjičen da, iako je znao ili mogao znati, nije spriječio ili kaznio njemu podređena lica u namjernom nanošenju snažne fizičke i duševne boli ili patnje (mučenju) i nečovječnom postupanju prema tim civilima i ratnim zarobljenicima i pljačkanju imovine civila.

Sejdić Ahmet osumnjičen je za krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 173. i 175. KZ BiH.

U ovim predmetima realizovana je značajna saradnja sa MUP-om RS, CJB Istočno Sarajevo, a u okviru predmeta protiv Ahmeta Sejdića realizovana je značajna saradnja Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije.

Nakon lišenja slobode osumnjičeni će biti predati postupajućim tužiocima koji će ih ispitati i nakon toga donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora ili mjera zabrane u skladu sa zakonom.