Vijesti
TUŽITELJSTVO BiH PODIGLO JE OPTUŽNICU PROTIV NEDELJKA MILIDRAGOVIĆA (1958) I ALEKSE GOLIJANINA (1962), KOJI SE TERETE ZA KAZNENO DJELO GENOCIDA IZ ČLANKA 171. KZ BiH
15.06.2012. 15:13- Nedeljka Milidragovića zvanog “Neđo”, “Pajo” i “Lega”, rođenog 10.01.1958. godine u općini Sokolac, s prebivalištem i boravištem u Beogradu, u Republici Srbiji, državljanina Republike Srbije, i
- Alekse Golijanina zvanog “Aca”, rođenog 17.12.1962. godine u Goraždu, s prebivalištem u Sremskoj Kamenici, u Republici Srbiji, državljanina Republike Srbije.
Optuženi Nedeljko Milidragović, kao komandir voda Centra za obuku Jahorina Specijalne brigade policije SBP MUP-a RS, i Aleksa Golijanin, zamjenik komandira voda Centra za obuku Jahorina SBP MUP-a RS, terete se da su u razdoblju od 10. do 19. srpnja 1995. godine, za vrijeme oružanog sukoba u Republici Bosni i Hercegovini, u okviru kojeg su pripadnici VRS i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) poduzimali široko rasprostranjen i sistematičan napad protiv bošnjačkog civilnog pučanstva iz zaštićene zone UN-a Srebrenica, počinili kazneno djelo genocida.
Optuženi Nedeljko Milidragović se, između ostalog, tereti:
- da se 12. srpnja 1995. godine, za vrijeme pretresa na širem području Potočara, našao u kući jednog invalida, muškarca bošnjačke nacionalnosti, koji se nije mogao kretati i usmrtio ga pucanjem iz pištolja;
- da je 12. srpnja 1995. godine izdvojio skupinu od 15 do 20 muškaraca iz „Bijele kuće“ i sproveo ih do obližnje poljane, gdje ih je, jednog po jednog, usmrtio pojedinačnim pucanjem iz pištolja;
- da je naredio da se izvrši likvidacija oko 100 zatočenika u skladištu ZZ Kravica;
- da je 17. i 18. srpnja 1995. godine, u pretresu šumskog područja iznad ceste Bratunac-Konjević Polje, optuženi pucanjem iz pištolja usmrtio dvojicu zatočenika koji su se predali. Nakon što su zatočili skupinu od oko 50 muškaraca i dječaka Bošnjaka i sproveli ih na cestu, izdvojio je jednog dječaka starosti oko 10-13 godina, izdao naredbu jednom pripadniku jedinice koji ga je odveo i ubio. Ostatak zatočene skupine, kojima su svezali ruke iza leđa, optuženi je sproveo u objekat u Konjević Polju, otkada im se gubi svaki trag.
Optuženi Aleksa Golijanin se tereti da je, između ostalog:
- 12. srpnja 1995. godine, kao zamjenik komandira, bio nadležan za 3. vod, čiji su pripadnici naoružani automatskim oružjem sudjelovali u pretresu bošnjačkih kuća s ciljem sakupljanja bošnjačkog pučanstva i sprovođenja u sabirni centar u Potočarima;
- dana 12. i 13. srpnja 1995. godine, zajedno sa drugim pripadnicima I čete, sudjelovao u prisilnom premještanju civilnog pučanstva iz baze UN-a u Potočarima, autobusima i kamionima na područje pod kontrolom Armije R BiH;
- dana 12. i 13. srpnja 1995. godine, kao zamjenik komandira voda, zajedno sa drugim pripadnicima I i II čete Centra za obuku Jahorina i pripadnicima drugih jedinica VRS i MUP-a, sudjelovao u zatočenju više tisuća muškaraca Bošnjaka. Optuženi je naredio pripadnicima Centra za obuku da pogube 15-20 zatočenih muškaraca Bošnjaka, na livadi pored putne komunikacije Konjević Polje-Bratunac. U ovim ubojstvima je i sam sudjelovao;
- dana 17. i 18. srpnja 1995. godine, zajedno sa drugim pripadnicima I i II čete i pripadnicima Bratunačke brigade VRS, sudjelovao u pretresu šumskog područja iznad ceste Bratunac-Konjević Polje, s ciljem pronalaska, zatočenja i pogubljenja muškaraca Bošnjaka. Najmanje četiri muškarca Bošnjaka su tada ubijena. Jednog od njih je strijeljao Aleksa Golijanin po naređenju njegovog nadređenog, pucajući u njega iz neposredne blizine iz automatske puške. Više stotina muškaraca Bošnjaka su zarobili, među kojima je bilo i djece, a zatim ih odveli prema skladištu na raskrižju u Konjević Polju, gdje su i zatvoreni, a potom ubijeni.
Optuženi se terete da su, u cilju djelomičnog istrebljenja nacionalne, etničke i vjerske skupine, vršili i naređivali da se vrše ubojstva pripadnika skupine bošnjačkog naroda i da im se nanose teške tjelesne i duševne patnje, čime su počinili kazneno djelo genocid iz članka 171. točke a) i b) Kaznenog zakona BiH, u svezi sa člankom 180. stavak 1) istog Zakona.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Ovom objavom ne prejudicira se ishod kaznenog postupka i ne narušava princip presumpcije nevinosti. Svako se smatra nevinim za kazneno djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (članak 3. stavak 1. ZKP-a BiH).