TUŽILAŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE, U PERIODU OD 2014. DO 2020. GODINE, PODIGLO OPTUŽNICE PROTIV 612 OSOBA ZA KRIVIČNA DJELA RATNIH ZLOČINA I TEŠKIH KRŠENJA MEĐUNARODNOG HUMANITARNOG PRAVA

U istragama Posebnog odjela za ratne zločine saslušano je više hiljada svjedoka, a na terenu su uposlenici Tužilaštva BiH učestvovali na nekoliko stotina procesa ekshumacija i traženja nestalih osoba u svim krajevima Bosne i Hercegovine.  

Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH je odjel u kojem je angažovano ukupno 28 tužilaca, koji rade sa stručnim osobljem, saradnicima i istražiteljima (ukupno je, zajedno sa tužiocima, oko 110 uposlenika koji su angažovani u PORZ-u).

U periodu od 2014. do 2020. godine, podignute su optužnice u 263 predmeta protiv ukupno 612 osoba, što je oko 70% od ukupnog broja optuženih (910) za ratne zločine, što znači da je rad u ovom periodu višestruko nadmašio ostvarene rezultate u prvih 10 godina rada ovog Odjela.

Uporedo sa ovim aktivnostima, istražitelji i stručno osoblje učestvovali su i rukovodili procesima na velikom broju ekshumacija i traženja posmrtnih ostataka nestalih osoba, u svim krajevima Bosne i Hercegovine, često i na izuzetno nepristupačnim i nesigurnim lokacijama, tokom cijele godine i u svim vremenskim uslovima.

Također, po nalogu glavne tužiteljice, izvršena je revizija posmrtnih ostataka u 12 kosturnica i mrtvačnica, a sa ciljem identifikacije pronađenih posmrtnih ostataka i identifikacije nestalih osoba u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Navedenim optužnicama, u periodu od 2014. do 2020. godine, obuhvaćeni su neki od najtežih ratnih zločina počinjeni na području Prijedora, Srebrenice, Doboja, Teslića, Zvornika, Brčkog, Vlasenice, Višegrada, Foče, Konjica, Orašja, Čapljine, Mostara, Sarajeva, Sanskog Mosta, Bugojna, Donjeg Vakufa, Bosanskog Novog i drugih gradova širom Bosne i Hercegovine.

Iako Tužilaštvo BiH nema praksu nacionalnog prebrojavanja predmeta i optuženih, zbog neprimjerenih izjava pojedinih zvaničnika, možemo istaći da su se optužnice odnosile na počinioce ratnih zločina iz svih naroda i svih krajeva Bosne i Hercegovine, a veći dio odnosio se na zvaničnike vojske, policijskih struktura ili političke zvaničnike iz RS.

Na osnovu optužnica Tužilaštva BiH, od početka rada Posebnog odjela za ratne zločine, izrečene su pravosnažne presude i zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 3218 godina zatvora, a procenat osuđujućih pravosnažnih presuda je oko 70%, što dovoljno govori o kvalitetu rada ovog Odjela.

Bitno je istaći da je od početka rada PORZ-a do danas, na osnovu optužnica Tužilaštva BiH, za genocid, pomaganje u genocidu, ratne zločine i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava povezana sa dešavanjima u i oko Srebrenice u mjesecu julu 1995. godine, ukupno 26 osoba osuđeno na pravosnažne zatvorske kazne u trajanju od oko 400 godina, suđenja protiv 10-ak optuženih su u toku, kao i veći broj istraga za genocid u Srebrenici.

Osim aktivnosti saradnje u regionu, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine provelo je na desetine aktivnosti sa partnerskim institucijama širom svijeta, sa ciljem pronalaska i lociranja osumnjičenih za ratne zločine koji se od pravde sakrivaju u zemljama Evrope i svijeta.

Realizovan je veliki broj izručenja osumnjičenih i optuženih iz svih krajeva Evrope i svijeta, a najvećim brojem iz SAD-a, odakle je pravosuđu i Tužilaštvu BiH izručen veći broj osumnjičenih.

Ostvarena je značajna regionalna saradnja u borbi protiv nekažnjenosti ratnih zločina, koju je podržao i Ured tužioca pri MRMKS-u u Den Haagu i glavni tužilac Serge Brammertz, koji je u svojim obraćanjima u Vijeću sigurnosti UN-a više puta istakao značaj saradnje sa Tužilaštvom BiH i sa kojim su održavani redovni sastanci, kao i sastanci sa predstavnicima udruženja žrtava ratnih zločina iz svih naroda i svih krajeva Bosne i Hercegovine sa kojima tužilaštvo ima dobru i otvorenu saradnju.

Tim povodom, u izvještaju podnesenom sredinom 2020. godine, istakao je: ”Tužilaštvo je uvijek u potpunosti podržavalo rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine i njegovu sadašnju glavnu tužiteljicu. Naše je potvrđeno mišljenje da ona i njen tim obavljaju svoj posao profesionalno i etički, a vjerujemo da će nastaviti procesuirati sve odgovorne za ratne zločine, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili službeni položaj.” Citat iz obraćanja g. Brammertza Vijeću sigurnosti UN-a u junu 2020. godine.

Također, Tužilaštvo BiH ima dobru saradnju sa Institutom za nestale osobe (INO) BiH, kao i međunarodnim institucijama i organizacijama, uključujući MRMKS, OSCE, UNDP, ICMP, MKCK, EU IPA projektima i drugim koje pomažu rad ovog Odjela.

Na čelu Posebnog odjela za ratne zločine, od 2014. godine do danas, bili su  sadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić, a zatim po odluci glavne tužiteljice, tužilac Izet Odobašić, nakon njega zamjenik glavnog tužioca Milanko Kajganić a od jula ove godine, zajedno sa njim, i zamjenica glavnog tužioca Diana Kajmaković.

Tužilaštvo BiH će, bez obzira na sve neprimjerene pritiske, nastaviti raditi profesionalno i jednako prema svima, a u skladu sa Akcionim planom i obavezama iz Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.