TRI LICA OPTUŽENA IZ PREDMETA „LUTKA“ SPORAZUMNO PRIZNALA KRIVICU. PREDLOŽENA KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD GODINU DANA ZA DVA LICA, KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD DVIJE GODINE ZA JEDNO LICE I ODUZIMANJE NEZAKONITE IMOVINSKE KORISTI ZA SVA LICA

OČEKUJU SE SVJEDOČENJA PROTIV OSTALIH OPTUŽENIH

Optuženi Ahmetspahić Admir (1980), Bobar Slaviša (1978) i Ćato Himzo (1972) u potpunosti su priznali krivicu za optužbe za koje se terete u okviru predmeta „Lutka“.

-      Optuženi Ahmetspahić Admir, rođen 16.01.1980. godine u Sarajevu, državljanin BiH, tereti se u okviru jedne tačke optužnice u predmetu „Lutka“, a koja se odnosi na pljačku Pošte 2, na Željezničkoj stanici u Sarajevu, u mjesecu junu 2009. godine.

-      Optuženi Bobar Slaviša, rođen 12.08.1978. godine u Bijeljini, državljanin BiH, tereti se u okviru tačke optužnice koja se odnosi na pljačku transporta novca Pavlović banke, koja je izvršena između Han Pijeska i Sokoca, u mjesecu augustu 2005. godine i optužen je da je razbojnicima dao podatke o vremenu i načinu transporta novca.

-      Optuženi Ćato Himzo, rođen 10.12.1972. godine u Sarajevu, tereti se u okviru tačke optužnice koja se odnosi na pljačku transporta novca PBS banke u mjesecu junu 2006. godine, a optužen je da je svojim vozilom na području Ilidže sačekao dio optuženih koji su počinili pljačku, te ih sa svojim vozilom povezao na drugu lokaciju.

U skladu sa sporazumima za optuženog Ahmetspahića predložena je kazna od 1 godine zatvora i oduzimanje nezakonite imovinske koristi u iznosu od 1400 KM, za optuženog Bobara kazna od godinu dana zatvora i oduzimanje nezakonite imovinske koristi u iznosu od 30 000 eura i optuženog Ćatu kazna od 2 godine zatvora i oduzimanje nezakonite imovinske koristi u iznosu od 100 000 eura.

Predložene kazne su u skladu sa ulogama optuženih u izvršenjima krivičnih djela i njihovom odgovornošću u krivičnim djelima.

Sporazumnim priznanjem optuženi su se obavezali na svjedočenje u predmetu protiv drugih optuženih u predmetu kodnog naziva „Lutka“, kao i drugim predmetima u kojima se njihovo svjedočenje zatraži od tužilaštva ili suda.

Sklapanjem sporazuma optuženi se odriču prava na suđenje i prava na žalbu na presudu koju im na osnovu sporazuma izrekne Sud BiH.

Sporazumi su proslijeđeni Sudu Bosne i Hercegovine.