Kada podnijeti kaznenu prijavu?
Svaki građanin ima pravo i obavezu prijaviti izvršenje kaznenog djela ukoliko ima saznanja o njemu. U određenim slučajevima neprijavljivanje kaznenog djela također predstavlja krivično djelo.
Kome se podnosi kaznena prijava?
Prijava se podnosi Tužitelju, pismeno ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit će se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava saopćena telefonom, sačinit će se službena zabilješka. Ako je prijava podnesena Sudu, ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u Bosni i Hercegovini, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti Tužiteljstvu BiH ukoliko se radi o kaznenom djelu iz njegove nadležnosti.
Što se dalje radi s kaznenom prijavom?
Ukoliko tužitelj ocijeni da postoje osnovi sumnje da je izvršeno kazneno djelo, donosi se naredba o sprovođenju istrage, koja sadrži: podatke o učinitelju kaznenog djela ukoliko su poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela, okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje za sprovođenje istrage i postojeće dokaze. U naredbi Tužitelj će navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba poduzeti.
Tužitelj neće narediti sprovođenje istrage ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije kazneno djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila kazneno djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.
Ukoliko ne dođe do pokretanja istrage, hoću li o tome biti obaviješten?
O nesprovođenju istrage, kao i o razlozima za to, Tužitelj će obavijestiti oštećenog i podnositelja prijave u roku od tri dana. Oštećeni i podnositelj prijave imaju pravo podnijeti pritužbu u roku od osam dana uredu Tužitelja.
Ko je "osumnjičeni"?
"Osumnjičeni" je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivično djelo, ali protiv koje nije potvrđena optužnica.
Ko je "optuženi"?
"Optuženi" je osoba protiv koje je jednu ili više tačaka u optužnici potvrdio nadležni sud.
Ko je "osuđeni"?
"Osuđeni" je osoba za koju je pravomoćnom odlukom nadležnog suda utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo.
Koja su moja prava ukoliko sam neopravdano osuđen za krivično djelo ili bez osnova lišen slobode?
Osoba koja je neopravdano osuđena za krivično djelo ili je bez osnova lišena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz budžetskih sredstava, kao i druga prava utvrđena zakonom.
Kada osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branitelja?
Osumnjičeni mora imati branitelja već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora. Osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branitelja odmah nakon što mu je određen pritvor, za vrijeme dok pritvor traje.
Nakon podizanja optužnice za krivično djelo za koje se može izreći deset godina zatvora ili teža kazna, optuženi mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optužnice.
Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branitelja, ili branitelja ne angažuju osobe koje na to imaju zakonsko pravo, branitelja će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća.
Kada se postavlja branitelj po službenoj dužnosti?
Branitelj će biti postavljen osumnjičenom, odnosno optuženom ako Sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjičenog, odnosno optuženog u interesu pravde.
U slučaju postavljanja branitelja, osumnjičeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabre branitelja sa predočene liste. Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne izabere branitelja sa predočene liste, branitelja će postaviti Sud. Branitelj će biti postavljen osumnjičenom, odnosno optuženom ako Sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjičenog, odnosno optuženog u interesu pravde.U slučaju postavljanja branitelja, osumnjičeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabre branitelja sa predočene liste. Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne izabere branitelja sa predočene liste, branitelja će postaviti Sud.
Slabog sam imovnog stanja, mogu li dobiti branitelja po službenoj dužnosti?
Branitelja po službenoj dužnosti postavit će osumnjičenom, odnosno postupku po pravnom lijeku.
Optuženom, na njegov zahtjev, sud kada ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane. Branitelja po službenoj dužnosti postavit će osumnjičenom, odnosno postupku po pravnom lijeku. Optuženom, na njegov zahtjev, sud kada ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane.
Kada se može postaviti zahtjev za postavljanje branitelja po službenoj dužnosti zbog slabod imovnog stanja?
Zahtjev za postavljanje branitelja može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka. Branitelja postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća nakon što je osumnjičenom, odnosno optuženom prvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branitelja.
Postoji li smrtna kazna?
Ne, u Bosni i Hercegovini nema smrtne kazne, a najveća propisana kazna je kazna dugotrajnog zatvora.
Kako teče kazneni postupak?
Kazneni postupak se sprovodi kao što je prikazano na skici.
Tko u BiH provodi kaznenu istragu?
U Bosni i Hercegovini, nakon saznanja o počinjenom kaznenom djelu ili dostavljanja izvješća o počinjenom kaznenom djelu istragu provode agencije za sprovođenje zakona (policija) i nadležni tužitelj. Sukladno izmjenama zakona koje su izvršene 2002. i 2003. godine, prema važećem Kaznenom zakonu BiH, i Zakonu o kaznenom postupku BiH, u pravnom sustavu u Bosni i Hercegovini istragu umjesto ranije postojećeg instituta istražnog suca, sada provodi tužitelj. Dakle, proces kaznene istrage je u nadležnosti tužitelja, koji u suradnji sa policijskim agencijama te agencijama za sprovođenje zakona u BiH prikuplja dokaze i svjedoke o počinjenom kaznenom djelu, te vrši sve druge radnje iz svoje nadležnosti.
Sa kojim policijskim agencijama i agencijama za sprovođenje zakona surađuje Tužiteljstvo BiH?
Sukladno zakonskim odredbama tužitelji Tužiteljstva BiH u svome radu u istrazi surađuju sa svim agencijama za sprovođenje zakona u našoj zemlji (Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo obrane BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPA, Granična policija, OSA, Uprava za neizravno oporezivanje BiH, Ministarstvo unutarnjih poslova FBiH, Ministarstvo unutarnjih poslova RS, Policija Brčko Distrikta, Financijska policija, Porezna uprava RS, Porezna uprava FBiH ).Također, sukladno odredbama različitih sporazuma o međunarodnoj pravnoj pomoći i suradnji Tužiteljstvo BiH ostvaruje suradnju i sa agencijama za sprovođenje zakona u inozemstvu kao i međunarodnim agencijama za sprovođenje zakona (Interpol, Europol, Eurojust itd).
Tko podnosi izvješće o počinjenom kaznenom djelu?
Izvješće o počinjenom kaznenom djelu tužitelju dostavljaju policija i agencije za sprovođenje zakona. Također, i građani mogu dostavljati informacije za koje smatraju da ukazuju na počinjenje kaznenog djela. Kada od građana ili iz medija dođe do saznanja o mogućem počinjenju kaznenog djela tužitelj ima ovlasti i po službenoj dužnosti formirati predmet i tražiti da se navodi istraže.
Kakvi su dalji koraci nakon što se tužitelju dostavi izvješće o počinjenom kaznenom djelu?
Nakon što zaprimi izvješće o počinjenom kaznenom djelu tužitelj može od ovlaštene policijske agencije ili agencije za sprovođenje zakona zatražiti dodatne informacije ili provjeru određenih navoda. Nakon što poduzme sve potrebne radnje, tužitelj donosi javnu tužiteljsku odluku koja može biti u vidu Naredbe za sprovođenje istrage, ili Naredbe o nesprovođenju istrage.
Kada se donosi naredba o sprovođenju istrage?
Naredba o sprovođenju istrage donosi se kada nadležni tužitelj ocijeni da postoji dovoljno dokaza za osnove sumnje da je određena osoba počinila kazneno djelo.U Naredbi za sprovođenje istrage tužitelj jasno definira tko su osumnjičeni i za koja kaznena djela su osumnjičeni u istrazi.
Što znači Naredba o nesprovođenju istrage?
Naredba o nesprovođenju istrage je javna tužiteljska odluka i donosi se kada tužitelj na temelju prikupljenih i dostavljenih dokaza zaključi da ne postoji osnov sumnje da je određene osoba počinila kazneno djelo, ili kada se utvrdi da djelo koje se navodi u prijavi ne predstavlja kazneno djelo ili nema obilježja kaznenog djela i sl.
Što znači Naredba o obustavi istrage?
Naredba o obustavi istrage je tužiteljska odluka koja se donosi u slučaju kada je prethodno u predmetu donijeta Naredba o sprovođenju istrage, a ista se donosi iz razloga kada iz prikupljenih dokaza ne proizilazi osnovana sumnja da je osumnjičena osoba počinila kazneno djelo kao i u slučaju smrti osumnjičene osobe.
Kada tužitelj podiže optužnicu?
Kada se u istrazi prikupi dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je osumnjičeni odgovoran za počinjeno kazneno djelo za koje se sumnjiči, tužitelj tada sukladno zakonu, podiže optužnicu koju predaje nadležnom sudu na dalje postupanje. Nakon što se optužnica dostavi, sud ima zakonski rok od 8 dana da potvrdi optužnicu, odbije optužnicu ili je, u rijetkim slučajevima, vrati radi određenih dopuna.
Kada se i zašto vrši lišenje slobode osumnjičenog?
Lišenje slobode osumnjičenog se može vršiti od strane policijske agencije ili agencije za sprovođenje zakona i to od strane pripadnika koji imaju policijske ovlasti za lišavanje slobode. Lišenje slobode ovlaštene službene osobe mogu izvršiti kada se neka osoba zatekne u izvršenju kaznenog djela. Također, ovlaštene službene osobe lišenje slobode vrše na zahtjev tužitelja koji postupa u određenom predmetu, kada tužitelj, sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, zaključi da je u interesu sprovođenja istrage i kaznenog procesa potrebno da se izvrši lišenje slobode osumnjičene osobe.
Kada je osoba lišena slobode, koliko najduže može biti zadržana?
Kada se osoba liši slobode, takozvani policijski pritvor ili točnije zadržavanje, može trajati najviše 24 sata, u kojem se roku osoba lišena slobode mora predati nadležnom tužitelju. Kada se osoba lišena slobode preda nadležnom tužitelju, on ima 24 sata da sasluša osumnjičenog i odluči se o tome da li će prema nadležnom sudu uputiti prijedlog za određivanje pritvora. Ukoliko se uputi prijedlog za određivanje pritvora prema sudu, nadležni sud u roku od 24 sata odlučuje o prijedlogu za pritvor. Dakle, bez sudske odluke osoba u pritvoru može biti zadržana najviše 3 dana (72 sata) nakon kojih mora biti donesena odluka kojom se prema osobi lišenoj slobode određuje mjera pritvora ili se osoba pušta na slobodu.
Kakva su prava osumnjičenog pri ispitivanju?
Osumnjičena osoba prilikom ispitivanja od strane tužitelja ili ovlaštene službene osobe, ima pravo zatražiti prisustvo odvjetnika. Također, osumnjičena osoba može odbiti odgovarati na pitanja ili se u potpunosti braniti šutnjom.
Tko podnosi zahtjev za pretres prostorija ili osoba i izuzimanje predmeta ili dokumentacije?
Zahtjev za pretres i izuzimanje predmeta ili dokumentacije donosi se kada tužitelj ocijeni da je to nužno radi prikupljanja određenih dokaza u istražnom postupku koji se vodi, a do kojih se ne može doći na drugi način.
Tužitelj zahtjev dostavlja nadležnom sudu koji zahtjev razmatra i ukoliko je opravdan, donosi naredbu za pretres prostorija i izuzimanje predmeta ili dokumentacije.
Realiziranje ovih naredbi vrši ovlaštena policijska agencija, a izuzeti predmeti dostavljaju se sudu koji ih onda ustupa nadležnom tužitelju.
Što su posebne istražne radnje?
Posebne istražne radnje primjenjuju se kada tužitelj ocijeni da se do određenih dokaza ne može doći na drugi način ili da bi to bilo povezano sa nesrazmjernim teškoćama. U posebne istražne radnje spadaju: nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim sistemima, nadzor i tehničko snimanje prostorija, tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta, prikriveni istražitelj i informator, simulirani otkup predmeta ili simulirano davanje otkupnine, nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela.
Posebne istražne radnje određuje naredbom sudac za prethodni postupak a na zahtjev tužitelja. Naredbe za posebne istražne radnje mogu se odrediti u trajanju od najduže 30 dana, a na posebno obrazložen zahtjev mogu se odrediti na dodatnih 30 dana. Posebne istražne radnje mogu ukupno trajati najduže 6 mjeseci.
Što je sporazum o priznanju krivnje?
Ovaj institut relativno je nov u bh. zakonodavstvu i nastupio je nakon reforme pravosuđa i donošenja novog Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, 2003. godine. Institut sporazumnog priznanja krivnje omogućuje da tužitelj i osumnjičena ili optužena osoba sve do izricanja prvostupanjske presude mogu pregovarati o uvjetima za sporazumno priznanje krivnje.
Ukoliko se sklopi sporazum o uvjetima priznanja krivnje, osumnjičeni odnosno optuženi potpisuju sporazum u kojem se definira da će optuženi priznati krivnju, a da će, zauzvrat, sudu biti predložen raspon kazne oko kojeg se usuglase optužba i obrana, a koji može biti ispod zakonom propisanog minimuma za počinjeno kazneno djelo, kao i druge obveze optuženog.
Kako tužitelji mogu utjecati na izrečene presude ukoliko nisu zadovoljni?
Tužitelji na visinu kazni izrečenih u prvostupanjskom postupku mogu utjecati ulaganjem žalbi na prvostupanjske presude, kao redoviti pravni lijek. Imaju li građani obvezu prijaviti kazneno djelo ukoliko su slučajni svjedoci počinjenja nekog kaznenog djela? Pravo i obveza svih građana je da prijave kazneno djelo. Neprijavljivanje kaznenog djela također predstavlja kazneno djelo i osobe se mogu i kazneno goniti zbog neprijavljivanja kaznenog djela.
Ukoliko sam spreman / spremna dati informacije o nekom kaznenom djelu, da li mogu biti kazneno gonjen zbog toga?
Svi građani mogu dostaviti tužitelju informacije o počinjenom kaznenom djelu. Te informacije se mogu proslijediti osobno ili putem pošte. Ukoliko osoba želi prijaviti kazneno djelo u kojem je i sama sudjelovala ili bila očevidac, u Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku BIH postoje odredbe kojima se po točno određenim uvjetima određenim osobama koje pruže korisne informacije za otkrivanje i procesuiranje kaznenih djela, može dati imunitet od kaznenog gonjenja za njegov udio u izvršenju kaznenog djela.